Oko osamdesetak hodočasnika iz župe svetog Stjepana prvomučenika iz Brela i župe Svetog Ante iz Tučepa predvođeni svojim župnicima don Stjepanom Lončarom i fra Nedjeljkom Šabićem hodočastilo je u ponedjeljak, 7. studenog 2016. u svetište Majke Slavenskih naroda u Mariazell u Austriju.

U kasnim popodnevnim satima slavili su svetu misu na Milosnom Gospinom oltaru (kapeli) koja se nalazi u sredini velebne Gospine bazilike. Misno slavlje predvodio je fra Nedjeljko uz koncelebraciju don Stjepana. Sve nazočne hrvatske hodočasnike pozdravio je hrvatski sakristan u bazilici i svetištu Francisko Pavljuk, inače Hrvat rodom iz Bosne i Hercegovine. Na kraju svete mise župnicima je u ime svetišta dodiljen mali znak pažnje i to dva hodočasnička štapa u obliku križa. Hodočasnici su prenoćili u Mariazellu, te su u utorak, 8. studenog u jutarnjim satima krenuli za Trnavu gdje su posjetili grob i slavili misu kod Svetog Marka Križevčanina. Zatim su se uputiti za Čenstohovu i Krakow.

Mariazell nalazi se u gornjoj Štajerskoj, na 864 metara nadmorske visine. Ovo Marijansko svetište godišnje posjeti skoro milijun hodočasnika. Udaljeno je oko 120 kilometara od Graza, 150 km od Beča, a oko 300 kilometara od Zagreba. U bazilici se nalazi čudotvorni Gospin kip od lipovog drveta, star preko 858 godina i visok 48 centimetara. Čuva se u kapeli (Gnadenkapelle) u sredini i unutar bazilike. Od samoga osnutka svetišta 21. prosinca 1157. godine Mariazellska Gospa štuje se ujedno i kao Majka Slavenskih naroda, kojoj rado hodočaste Hrvati iz Austrije, Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Majka Božja iz Mariazella ne naziva se samo »Magna Mater Austriae« - Velika Majka Austrije. Ona se časti i kao »Mater Gentium Slavorum« - Majka slavenskih naroda i kao »Magna Hungarorum Domina« - Velika vladarica Mađara. S poviješću toga štajerskoga hodočasničkog mjesta posebno su povezani vjernici iz Moravske i Mađarske.

Mariazell je prema predaji utemeljen 21. prosinca 1157. Opat iz benediktinskoga samostana St. Lambrecht tada je poslao monaha Magnusa u okolicu Mariazella, koja je bila u posjedu toga samostana. Taj monah trebao je postati dušobrižnikom ljudima koji su ondje boravili. On je sa sobom uzeo svoj Marijin kip, načinjen od lipova drveta, kojega je po dolasku položio na jedan panj. Tada je počeo oko njega graditi »ćeliju«, koja je trebala istodobno služiti kao kapelica i njegovo boravište. Marija i ćelija - njemački »Zelle« - dali su ime tome mjestu, Mariazell. Ovo svetište je povodom 850. obljetnice pohodio 8. rujna 2007. godine Papa Benedikt XVI., a u svibnju 2004. godine održan je i Srednjoeuropski katolički dan na kojem su sudjelovali katolici iz sedam susjednih zemalja, također iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine.