Predstavljen transkripcijski "Splitski evangelijar"
Na kraju književne manifestacije - 28. Knjige Mediterana, kao stanovita kruna i završetka, u subotu 1. listopada u prepunoj dvorani Zavoda HAZU u Splitu predstavljeno je izdanje najstarije i najvrjednije knjige u Hrvata „Splitski evangelijar – Evangeliarium Spalatense“.
Predstavljanje transkripcije knjige „Splitski evangelijar“, kritičko izdanje priredili su: prof. dr. sc. Mirjana Matijevič Sokol i dr. sc. Tomislav Galović. Nakladnik je Književni krug Split i Nadbiskupija Splitsko-makarska, 2016. Program je vodio akademik Nenad Cambj u ime Književnog kruga Split, a o Splitskom evangelijaru govorili su: generalni vikar Splitsko-makarske nadbiskupije mons. Miroslav Vidović, prof. dr. Olga Perić, prof. dr. Mirjana Matijević Sokol i dr. Tomislav Galović. Evangelijar je najstariji kodeks u Hrvatskoj, sadrži sva četiri Evanđelja uglavnom na latinskom jeziku i neke druge zabilješke, a na prazna mjesta upisane su, među inim, prisege splitskih sufragana iz razdoblja XI.- XIII. St. Nastao je između petog i osmog stoljeća te je dugo vremena služio u liturgiji i kao knjiga na kojoj su prisezali hrvatski kraljevi. O njegovoj važnosti u domaćoj sredini govori i legenda prema kojoj ga je svojom rukom napisao sam sv. Dujam.
Prije 12 godina uoči blagdana sv. Dujma i u okviru proslave 1700 godina njegova mučeništva predstavljeno je reprint izdanje Splitskog evangelijara koji uistinu znači izniman prinos kulturnoj i crkvenoj povijesti, povijesti knjige, paleografiji i filologiji, ne samo u hrvatskoj nego i u međunarodnim razmjerima. Posrijedi je, bez pretjerivanja, kapitalan kulturni događaj. „Splitski evangelijar“ čuva se u Riznici splitske katedrale među tri kapitalna manuskripta koja pripadaju ranosrednjovjekovnoj hrvatskoj latinskoj pismenosti, a tiču se samih početaka Crkve u Hrvata i grada Splita, ali i općenito hrvatske povijesti. Među njima prvenstvo pripada kodeksu koji je nazvan „Evangeliarium Spalatense“, našoj najstarijoj knjizi po kojoj smo dionici samih kršćanskih korijena Europe, kazala je Matijević Sokol, te se zapitala gdje je nastao kodeks, tko su njegovi skriptori: „Pitanja su koja će se i dalje postavljati, ali možda im se približimo preko novih spoznaja o jeziku i pismu. Jesu li to bili vješti majstori iz sjeverne Italije ili oni iz Salone ili možda Splita, ostat će sasvim sigurno zauvijek nepoznato. Neupitno je da je 'Evangeliarium Spalatense' danas 'Splitski' i priča o 'Knjizi' priča je o 'Gradu' koji nastaje iz carske 'Palače'“.
Govoreći o „Evangelijaru“ kao prvom nastalom pomagalu u širenju radosne vijesti na području Dalmacije, tj. dalmatinske biskupije, mons. Vidović je između ostalog kazao kako se on danas nalazi u svim najvažnijim svjetskim bibliotekama i institucijama. Na kraju je čestitao i zahvalo svima onima koji su priređivali ovo djelo i omogućili nam svojevrsno putovanje kroz vrijeme. „Evangelijar“ nam je osvijetlio Krista, a neka isto tako daruje svjetlom Radosne vijesti i naše budućnosti u milosrđu i nadi“, zaključio je mons. Vidović.