Otkrivanjem spomen-poprsja istaknutoga hrvatskog arheologa, zaslužnoga istraživača salonitanske arheološke baštine, akademika Duje Rendića-Miočevića te potpisivanjem ugovora o darovanju osobne biblioteke Ante Rendića-Miočevića Javnoj ustanovi u kulturi »Zvonimir« Solin, simbolički je započelo novo razdoblje u znanstvenomu vidu života solinske kulture. Svečanost je održana kao uvod u prvi znanstveni simpozij „Duša jedne povijesti“ posvećen velikome Solinjaninu, svećeniku, povjesničaru i humanistu don Lovri Katiću u petak 14. listopada u solinskomu »Zvonimiru«.

Otvarajući svečanost u ime solinskoga »Zvonimira« Mario Matijević, inicijator i „duša“ cijeloga projekta, istaknuo je kako je sami spomen-čin uokvirivanje jedne priče te okretanje stranice prema novim poglavljima. Naime, prvi znanstveni skup u solinskome »Zvonimiru« posvećen je velikomu istraživaču Salone Duji Rendiću-Miočeviću, drugi obljetnici otkrića nadgrobnoga natpisa i crkve hrvatske kraljice Jelene na Otoku u Solinu, a ovaj zadnji velikome Solinjaninu don Lovri Katiću. Postavljeno spomen poprsje Duje Rendića-MIočevića autora ak. kipara Duje Matetića, kao i »životna« biblioteka Ante Rendića-Miočevića, istaknutoga arheologa i dugogodišnjega ravnatelja Arheološkoga muzeja u Zagrebu (p)ostaju jedinstveni solinski spomenik istraživačima, bogate prošlosti, a u zalog još bogatije budućnosti.

Obraćajući se nazočnima dr. sc. Ante Rendić-Miočević je izrazio osobnu duboko emotivnu razinu svečanoga trenutka imajući u vidu činjenicu da se u gradu u kojemu su njegov otac Duje i on osobno proveli znatan dio svoga života u istraživanjima, sada postavlja trajni spomen. Štoviše, istaknuo je i zasluge pokojnoga ravnatelja solinskoga »Zvonimira« Špira Žižića, svoga studentskoga kolege u preliminarnim koracima poklanjanja osobne biblioteke ustanovi, a koji su realizirani i finalizirani zauzetošću sadašnje generacije.

Pokrenuta biblioteka po stručnoj obradi i sistematizaciji kao jedinstveni bibliotekarski korpus bit će pridružena postojećoj »Zvonimirovoj« biblioteci nastaloj kako iz vlastite nakladničke djelatnosti tako i procesom razmjene publikacija iz niza časopisa „Tusculum“, kao i bogatom tridesetogodišnjem arhivu mjesečnika »Solinska kronika«. Objedinjena građa, kako je najavio Matijević nukleus je »Zvonimirova« istraživačkoga centra, a koji će u partnerskoj suradnji s istovjetnim jedinicama s nekoliko fakulteta splitskoga Sveučilišta kao i drugih institucija biti istinski zamašnjak u proučavanju i očuvanju solinskoga kulturno-društvenoga naslijeđa. Štoviše svojom otvorenošću prema odgojno obrazovnim jedinicama bit će referentna točka u formiranju novoga stručnoga kadra na području grada Solina.

Po svečanomu otvaranju manifestacije sudionici i participijenti pristupili su samomu znanstvenomu simpoziju. Od prijavljenih 18 sudionika s 16 referata na simpoziju je sudjelovalo 15 sudionika. Simpozij je otvorio prof. dr. sc. don Josip Dukić s Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Splitu, voditelj Centra don Frane Bulić suorganizaotra simpozija. Dukićevo izlaganje pod naslovom »Ljudi svetoga kamenja« - don Frane Bulić i don Lovre Katić na najbolji je način započelo simpozij uvodeći prisutne u materiju o don Lovri Katiću preko njegova odnosa s znanstvenim i svećeničkim uzorom, mentorom don Franom Bulićem. Dukić se posebno osvrnuo na djelatnost Centra don Frane Bulić naglasivši kako će solinski »Zvonimir« na svome putu, a poglavito u smjerovima kao što je ovaj simpozij uvijek imati čvrst oslonac.

Drugo predavanje održali su dr. sc. Ante Gverić, ravnatelj Državnoga arhiva u Zadru i dr. sc. don Ante Sorić, ravnatelj Klasične gimnazije Ivana Pavla II. u Zadru pod naslovom Pitomac Centralnog bogoslovnog sjemeništa u Zadru (1906. – 1911.), u kojemu su donijeli pregled todobnih prilika u zadarskomu sjemeništu te iznijeli zanimljive detalje u formiranju i odgoju mladoga Katića, a koji uvelike doprinose objektivnoj slici u istraživanju njegova života i djela. Predavanje je upravo zbog svoga sadržaja i objektivnosti u pristupu i iznošenju materije izazvalo veliki interes kod sudionika te kasnije potaknulo rasprave.

Predavanje izv. prof. dr. sc. Ivana Basića s Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Splitu pod naslovom Porijeklo jedne doktorske disertacije i geneza jedne historiografske tradicije: Gottschalkova Dalmacija, don Lovre Katić i hrvatska medievistika 1930-ih zbog autorove zdravstvene spriječenosti na žalost prisutnih nije ovom prigodom održano. Veliki interes među sudionicima simpozija za ovo predavanje potaknulo je organizatore pak da po ostvarenju uvjeta ovo predavanje ponovno organizira u novootvorenjoj »Zvonimirovoj« biblioteci.

Političke crtice društvenoga okvira don Lovre Katića naslov je predavanja koje je održao Ivan Andabak, mag. hist. i mag. ethnol. et anthrop., a u kojemu je donio osnovne informacije o političkim prilikama, vlastitom (kratkom) političkom angažmanu don Lovre Katića, interpretaciju njegovih političkih uvjerenja kao i podatke o njegovim osobnim stradanjima za vrijeme fašističkoga, a i komunističkoga režima. Predavanje prof. dr. sc. don Marka Trogrlića s Odsjeka za povijest Filozofskoga fakulteta u Splitu o svećeničkom vidu don Lovrina života i djelovanja nije održano.

Izuzetno zapaženo i nadalje tematski inovativno predavanje održala je dr. sc. Silvana Burilović Crnov, voditeljica Informativnoga odjela Tiskovnoga ureda Splitsko-makarske nadbiskupije, pod naslovom Neka teološka polazišta pisanih radova don Lovre Katića. Autorica je ovom prilikom naglasila kako do sada uvelike proučavana i razmatrana don Lovrina pisana djela, od strogo znanstvenih do spisateljskih i pjesničkih ukazuju na bliskost njegove teološke misli s polazištima Drugoga vatikanskog koncila, a u duboko pretkoncilskom vremenu.

Mario Matijević, dipl. theol. iz Javne ustanove u kulturi »Zvonimir« Solin u predavanju pod naslovom Obrana »Jereja Glagoljaša« - sukobljeno prijateljstvo don Vinka Brajevića i don Lovre Katića donio je pregled otvorenoga sukoba u medijskomu prostoru dojučerašnjih prijatelja i kolega don Vinka Brajevića i don Lovre Katića. Iznoseći meritum njihova sukoba, a koji je pak rezultirao pokretanjem Crkvenoga sudskoga postupka autor je naglasio kako je bit rada uklapanje u širu sliku todobnoga znanstveno-kulturnoga ozračja.

Foto: SBC

Mirko Jankov, mag. art.; univ. spec. mus. s Umjetničke akademija Sveučilišta u Splitu, u prilogu naslovljenom Don Frane Bulić i don Lovre Katić u kontekstu očuvanja hrvatske glazbenokulturne baštine ukazao je na važnost istaknutih povijesnih ličnosti i njihov nezaobilazan doprinos u očuvanju i formiranju nacionalne baštine odnosno čitave kulture.

Tonći Ćićerić, prof., ravnatelj Javne ustanove u kulturi »Zvonimir« Solin u predavanju pod naslovom »Slava v višnjih Bogu...« Don Lovre Katić i solinsko pučko pjevanje govoreći o pojedinostima u don Lovrinim doprinosima u očuvanju Crkvenoga, glagoljaškoga i pučkoga pjevanja ukazao je na njegov izravan doprinos i krucijalnu ulogu u očuvanju tradicionalnoga pjevanja.

Umjetničku priču o don Lovri Katiću na simpoziju je na jedinstven način zaokružila dr. sc. Petra Vugrinec, viša kustosica Galerije Klovićevi dvori u Zagrebu kroz predavanje naslovljeno Vjekoslav Parać – nove akvizicije i postojeći fundus JUUK »Zvonimir« u Solinu, a u kojemu se prigodno posebno osvrnula na uzajamno kreativni i plodni odnos Lovre Katića i Vjekoslava Paraća.

Drugi dio predavanja otvorio je dr. sc. Ivan Alduk, pročelnik Konzervatorskoga odjela u Imotskome prilogom pod naslovom Don Lovrini stećci – 90 godina poslije. Predavanje u kojemu je na jedinstveni način aktualizirano i posadašnjeno pitanje kojim se prije gotovo jednoga stoljeća na zapažen i istaknut način bavio don Lovre Katić dalo je uvida u nove smjerove međuinstitucionalne suradnje u budućnosti. Autorovo predavanje, ostalo je jedino s arheološkoga područja na samomu simpoziju jer su zbog objektivnih razloga predavanja dr. sc. Mira Katića ravnatelja Muzeja hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu pod naslovom Župa Zmina, od istraživanja don Lovre Katića do danas, kao i dr. sc. Ante Jurčevića, ravnatelja Arheološkoga muzeja u Splitu naslovljenog Lovre Katić i razvoj hrvatske arheologije u Dalmaciji – rukovoditelj Muzeja hrvatskih starina u Kninu odgođena za drugu priliku.

Prof. dr. sc. Marko Rimac s Odsjeka za povijest Filozofskoga fakulteta u Splitu predavanjem pod naslovom Kliška okolica u defterima iz osmanskog razdoblja, aktualiziravši jedno od područja u kojima je znatan doprinos ostavio don Lovre Katić, prema riječima organizatora simpozija uveo je nazočne u jednu od budućih tema interesa u »Zvonimirovim« aktivnostima na ovomu polju. Točnije rečeno prema inicijativi dr. sc. Ivana Alduka, a u suradnji s Državnim arhivom u Zadru zajedničkim se projektom pristupa restauraciji i digitalizaciji važne arhivske građe, koja je učestalo bila predmetom interesa don Lovre Katića, te će čitavi projekt u dogledno vrijeme rezultirati međunarodnim znanstvenim skupom u Solinu.

Zaključna predavanja na simpoziju, a kojima se ušlo u svojevrsnu aktualizaciju don Lovrina djela u Solinu održale su dr. sc. Anđelka Slavić, ravnateljica i Maja Mamut, dipl. učiteljica iz Osnovne škole don Lovre Katića u Solinu. Predavanje pod naslovom Don Lovrini mali čuvari baštine – projekti i aktivnosti učenika OŠ don Lovre Katića nazočnima je dalo uvid u raznoliku i bogatu djelatnost najstarije solinske osmoljetke, te razvoj dodatnih smjerova obrazovanja.

Ivica Zelić, prof., ravnatelj Centra izvrsnosti Splitsko-dalmatinske županije u predavanju naslovljenom Što u slapu znači mala kap? – početak i provođenje programa Čuvari baštine ukazao je na nezaobilaznu ulogu solinskih dionika, Osnovne škole don Lovre Katića i JUK »Zvonimir« Solin, u formiranju i pokretanju programa Čuvari baštine, a pod kojim se drugu godinu zaredom odvijaju nebrojni školski projekti u čitavoj županiji.

Simpozij je zaključen organizatorovim riječima kako upravo u partnerskim projektima s potonjim ustanovama leži budućnost kako nove biblioteke i njezinoga istraživačkoga centra, tako i čitavoga »Zvonimira« i kulturne aktivnosti. Pozitivne reakcije, razvijena rasprava kao i komentari svih sudionika na veliki dio predavanja ukazali su na uspješnost samoga simpozija te opravdanost organizatorove želje za nastavkom manifestacija ovoga tipa na periodičnoj razini, a koje će svoj izričaj naći prema ideji prof. dr. sc. Ivana Basića u »Danima don Lovre Katića«. Nadalje prema najavi organizatora uz posebni zbornik radova sa simpozija ujedno i tematski broj časopisa za solinske teme – Tusculum, svi će radovi biti i sastavnim dijelom monografije o velikome Solinjaninu.

Drugi dio manifestacije izložba je radova Vjekoslava Paraća koje su kao nove akvizicije u Javnoj ustanovi u kulturi »Zvonimir« Solin znatno obogatile postojeći fundus, a posebice »zaokružile« Paraćev opus u jedinoj solinskoj galeriji. Izložbu je priredila dugogodišnja suradnica solinskoga »Zvonimira« dr. sc. Petra Vugrinec, viša kustosica Galerije Klovićevi dvori u suradnji s Mariom Matijevićem koji je pak i ovom prilikom istaknuo važnu ulogu koju su u nabavci novih akvizicija, pravovremenom financijskom reakcijom odigrali ravnatelj ustanove Tonći Ćićerić i gradonačelnik Dalibor Ninčević. Uz kupljene akvizicije izložbi, a time i »Zvonimirovu« fundusu su pridružena i dva Paraćeva crteža koja je uz osobnu biblioteku poklonio dr. sc. Ante-Rendić Miočević. Govoreći o Paraćevim djelima, njegovu umjetničkom stvaralaštvu i velikom cijeloživotnom prijateljstvu s don Lovrom Katićem dr. sc. Petra Vugrinec je istaknula kako je uz Jozu Kljakovića i don Franu Bulića ovaj dvojac ostavio neizbrisiva traga u hrvatskoj povijesti i kulturi, te znatno utjecao na brojna buduća pokoljenja. Štoviše naglasila je kako će upravo preko ovakvih »Zvonimirovih« projekata solinski velikani i dalje sa svojim čvrsto postavljenim životnim, humanističkim, znanstvenim vrijednostima zasigurno utjecati i na oformljivanje novih naraštaja. Respektabilna zbirka umjetničkih djela, kao i njihovo učestalo projektno afirmiranje u kulturnomu životu pokazatelj su kako i stručno »Zvonimirovo« osoblje u tome igra nezaobilaznu ulogu.

Analizirajući Paraćeva djela dr. sc. Petra Vugrinec se posebno osvrnula na ona koja nose teološku tematiku i poruku, pa je tako uz crteže Isus s braćom Parać u Paraćevim dvorima, De profundis za djevojčicu, Procesija, ukazala na utjecaj don Lovre Paraća koji je pak do punoga izražaja došao u novoj akviziciji Kraljica Jelena s maketom crkve Blažene Gospe od Otoka. Parać je naime upravo pod dubokim don Lovrinim utjecajem, a godine 1975. prasvetištu Gospe od Otoka kao zavjetni dar poklonio sliku Gradnja crkve na Otoku. Zamoljen od tadašnjega župnika don Tugomira Marije Jovanovića da po uzoru na vranjičku i klišku crkvu, unutrašnjost Gospine crkve na Otoku oslika povijesnim motivima, Parać je zbog starosti ponudu nevoljko odbio. Sve donedavno unutrašnjost crkve Gospe od Otoka unatoč tome bila je ukrašena paletom boja koju je pomno i sa snažnom simbolikom odabrao upravo Vjekoslav Parać. Zaključujući predavanje i otvarajući izložbu dr. sc. Petra Vugrinec je napomenula kako devet novih akvizicija u »Zvonimirovu« fundusu nose ogroman potencijal u budućemu kretanju kulturne djelatnosti ustanove.

Zaključujući ovogodišnju manifestaciju Mario Matijević je zahvalivši sudionicima, a na poseban način najvećem »Zvonimirovom« osobnom donatoru dr. sc. Anti Rendiću Miočeviću naglasio kako je ovogodišnji simpozij tek uvod u nove manifestacije sličnoga (znanstvenoga) karaktera. Štoviše napomenuo je kako će se u tekućim pregovorima s Katoličkim bogoslovnim fakultetom u Splitu i Odsjekom za povijest filozofskoga fakulteta u Splitu uskoro definirati okviri znanstvenoga simpozija i popratnih kulturnih manifestacija kojima će se nagodinu u ovo vrijeme obilježiti događaji iz solinske povijesti.