Centralno bogoslovno sjemenište u Splitu proslavilo je u četvrtak 8. prosinca svoju nebesku zaštitnicu Bezgrješno Začeće Blažene Djevice Marije, koja već više od tri stoljeća svojim zagovor prati bogoslovske naraštaje. Tom prigodom, svečano misno slavlje u bogoslovskoj kapeli predvodio je splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišić u koncelebraciji s generalnim vikarom mons. Ivanom Ćubelićem, dekanom i prodekanima KBF-a u Splitu, odgojiteljima i profesorima.

Čestitajući svima blagdan nadbiskup je istaknuo da svetkovina Bezgrješnoga Začeća Blažene Djevice Marije govori o Božjem planu spasenja u kojem je uključen svaki čovjek, a na poseban način Blažena Djevica Marija koja je sačuvana od ljage istočnoga grijeha. "Svakoga od nas Gospodin poziva da budemo svjedoci nejgove ljubavi, oproštenja i nade za ovaj svijet. Obdario nas je životom koji je izraz njegove ljubavi te nas poziva da svjedočimo tu radost i da tu darovanost živimo u svetosti i pravednosti", poručio je nadbiskup Barišić. 
Ovogodišnji je propovjednik đakon don Ratomir Vukorepa, govorio je o Blaženoj Djevici Mariji kao početku boljega svijeta. "Marija je od početka uronjena u misterij otkupljenja i zato je današnji himan iz Jutarnje naziva početak i porijeklo boljega svijeta. Ona tako ne samo fizički rađa Onoga koji će spasiti narod od grijeha njegovih, nego je znak i ispunjenje obećanja koje imamo od početka. Marija je nova Eva, istinska majka živih, koja donosi Onoga koji daje život svijetu i koji je sam Život. U njoj znamo i imamo nadu da se obećanje dano Ocima, konačno ostvarilo u stvorenju", kazao je đakon Vukorepa. U nastavku propovijedi osvrnuo se na dogmatsku konstituciju "Lumen Gentium" u kojoj je Marija nazvana znakom "sigurne nade i utjehe" (LG, 68). Sam je Koncil započeo i završio u znaku Marije. Iako se danas čini, naglasio je propovjednik, "da je Mariologija potisnuta sa katoličkih učilišta, vjerujemo da se obnova Crkve i obnova svakoga od nas događa u znaku Marije. Ona nije umanjenje izvorne evanđeoske poruke, već na izvrstan način pokazuje da se radosna vijest spasenja može obistiniti u konkretnoj ljudskoj povijesti". Bezgrešno začeće Blažene Djevice Marije predstavlja ne samo povlasticu kojom je Marija sačuvana od istočnog grijeha, nego i povijest potpunog predanja Božjem planu, kazao je dodavši da je i danas vrhunac Božjeg plana za čovjeka svetost. "U Mariji gledamo narav kakvu je Bog želio u početku stvaranja. Svetost, dakle, nije nešto ne-naravno; upravo suprotno - tek u svetosti vidimo sve potencijale ljudske naravi", kazao je don Ratomir zaključivši: "Današnja svetkovina je jedan veliki poziv da se odrečemo svake samodostatnosti, da napustimo naše male rajeve, te da poput Marije povjerujemo da je moguć novi život, da postoji obnovljena narav. Krist, novi Adam, obnovio je našu palu narav. Prihvatimo stoga Božju volju, jer On, koji ima vječni plan ljubavi za svakoga od nas, učinit će nas svetima i bez mane da bismo s njim i s njegovom Bezgrešnom Majkom kraljevali cijelu vječnost".

Na kraju euharistijskoga slavlja, koje je svojim pjevanjem obogatio bogoslovski zbor pod ravnanjem maestra don Šime Marovića, riječ zahvale i pozdrava uputio je rektor CBS-a mr. don Boris Vidović. Nakon zajedničkoga blagovanja održana je tradicionalna utakmica između bogoslova i sjemeništaraca u kojoj su pobijedili bogoslovi, a u popodnevnim satima u velikoj bogoslovskoj dvorani upriličena je svečana akademija. U prvom je dijelu bogoslovski zbor izveo nekoliko pjesama, nakon čega je uslijedilo dramsko skazanje naslovljeno "Priča o Kraljevima" autora dr. don Marija Volarevića, a koje su izveli bogoslovi. Programu su nazočili nadbiskup Barišić, odgojitelji u Bogosloviji i Sjemeništu, profesori i studenti KBF-a, dijecezanski bogoslovi i bogoslovi Franjevačke provincije Presvetoga Otkupitelja, isusovački novaci sa svojim odgojiteljima, sjemeništarci i redovnice te mnogobrojni gosti.