Suradnjom nekoliko institucija i udruga, a na inicijativu Društva prijatelja solinske baštine u Solinu je 8. listopada svečano obilježen nadnevak od izuzetne važnosti za Solin ali i čitavu Domovinu. Obilježavajući nadalje i 120. godišnjicu otkrića nadgrobnoga natpisa hrvatske kraljice Jelene, umrle 976. godine, Odsjek za povijest Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Splitu i Zagrebu, Društvo prijatelja solinske baštine i Javna ustanova u kulturi Zvonimir Solin organizirali su jednodnevni znanstveni kolokvij posvećen toj obljetnici.

Kolokvij se štoviše i simbolički održao upravo 8. Listopada. Nadnevak višeznačan i pun simbolike za Solin, ali i za čitavi hrvatski narod. Toga je nadnevka naime ukopana kraljica Jelena (8. listopada 976.), krunjen hrvatski kralja Dmitar Zvonimir u crkvi Sv. Petra i Mojsija u Solinu (8. listopada 1076.) i Dan neovisnosti Republike Hrvatske (8. listopada 1991.). Nadgrobni natpis kraljice Jelene pronađen je i protumačen zaslugom don Frane Bulića 1898. godine, a danas se nalazi pohranjen u Muzeju hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu. Po svojoj kompoziciji i, nadasve, epigrafskom sadržaju, predstavlja jedan od najvažnijih tekstova u kamenu sačuvanih iz ranosrednjovjekovnog razdoblja hrvatske države. Cilj je ovoga kolokvija valorizirnje kulturni profil solinskoga područja u vrijeme sastavljanja Jelenina natpisa, analiziranje i osvjetljavanje njegove recepcije u historiografiji, ali i pružanje uvida u dijakronijski razvitak Solina i solinskoga područja od antike do suvremenosti, s osobitim obzirom na pisanu kulturu i razdoblje hrvatskih narodnih vladara. Izlaganja su obuhvatila područja i teme vezane uz sam Jelenin epigrafski spomenik, njegov arheološki, kulturni i povijesni kontekst 10. stoljeća i ranoga srednjovjekovlja uopće, ali i prošlost Solina, širega i užega solinskoga područja te naročito Gospina otoka kao prostornog okruženja crkava sv. Stjepana i sv. Marije. Nakon znanstvenog kolokvija, a u suradnji s Arheološkim muzejom Split, Muzejom hrvatskih arheoloških spomenika iz Splita, Odsjekom za povijest filozofskog fakulteta u Splitu solinskoga Društva te uz svesrdnu pomoć Javne ustanove u kulturi Zvonimir Solin, a u povodu obilježavanja navedene obljetnice formirana je 11. listopada izložba »Helena regina i Solin godine 1898.« Izložbu koja po prvi puta nakon 120 godina tematizira isključivo Gospin Otok i kraljicu Jelenu priredili su Arsen Duplančić iz Arheološkoga muzeja u Splitu i Mario Matijević iz Javne ustanove u kulturi Zvonimir Solin, ujedno i predsjednik solinskoga Društva. Izložba na jednomu mjestu donosi Svu dokumentaciju društva »Bihać« vezanu uz povijesni pronalazak na Gospinu Otoku u Solinu; prve izvještaje don Frane Bulića, nadaleko poznati telegram poslan Akademiji, prve skice nadgrobnog natpisa, fotografije i mnoštvo drugih vrijednih dokumenata koji su svjedočanstvo jednoga vremena.

Prema riječima Tomislava Đonlića, Pročelnik upravnog odjela za prosvjetu, kulturu, tehničku kulturu i sport Splitsko-dalmatinske županije, a koji je ovu izložbu u prepunoj Galeriji „Zvonimir“ u Solinu svečano otvorio, ona je jedan zalog i inicijalna točka u suradnji i zajedništvu institucija i udruga proisteklih upravo iz Solina i njegove bogate baštine, a sve s ciljem tješnje suradnje i ispravnoga valoriziranja hrvatske nacionalne povijesti koja svoje ishodište ima upravo u Solinu – Dolini hrvatskih kraljeva. . Izložbu prati i katalog, u kojem između ostalog piše: Sretna okolnost da su se prigodom radova za gradnju zvonika na Gospinu otoku 1895. otkrili zidovi i ulomci kamenog namještaja potaknuli su društvo „Bihać“ da poduzme arheološka istraživanja s namjerom da upravo tu otkrije zadužbinu kraljice Jelene. I zaista, nakon zatraženog i dobivenog odobrenja crkovinarstva Gospe od Otoka, već nakon četiri dana istraživanja, 26. kolovoza 1898. otkriven je natpis Jeleninog sarkofaga. Helena regina iz Tomine kronike postala je stvarna: slova na papiru splitskog kroničara postala su slova u kamenu.

 „...Ovom izložbom htjeli smo se vratiti u vrijeme kada je don Frane Bulić uzeo u ruke ulomke sa slovima HEL, pratiti njegov trud u sastavljanju i čitanju natpisa, čuti radosno klicanje i slavljenje zvona zbog otkrića natpisa, prošetati uz Jadro i po lokalitetima stare Salone, obići bazilike na Manastirinama i Marusincu te se odmoriti i osvježiti u Tusculumu. Sukladno tome izložba ima dvije cjeline: "Helena regina" i "Solin godine 1898.", zapisao je Arsen Duplančić, dok je prof. dr. sc. Marko Trogrlić napisao:„...U takvomu je ozračju tih nekoliko kamenih ulomaka što, u don Franinim rukama sastavljeni, sačiniše ime »Helena« djelovalo kao melem na ranu cjelokupnom rascjepkanom i obespravljenom hrvatskom narodu. Svečano pak slavlje zvona svim je njegovim naraštajima proglasilo: »Iz kamena povijest, a iz povijesti svijest i budućnost naroda«. Taj zvuk i danas odzvanja u našim ušima“!

U ime priređivača kolokvija i izložbe, predsjednik Društva je najavio daljnje projekte u istomu vidu, a u suradnji sa navedenim institucijama te svesrdnu potporu Županije.