Međunarodni znanstveni skup "Vratnice Andrije Buvine u splitskoj katedrali 1214.-2014."  održava se 23. i 24. rujna 2014. godine u Zavodu hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Splitu. Skup je upriličen u sklopu međunarodne književno-znanstvene manifestacije XXVI. "Knjige Mediterana'' (21.-27. rujna 2014.), a povodom obilježavanja 800 godina postavljanja vratnica na splitsku katedralu sv. Dujma. Organizatori skupa su Književni krug Split, splitski Institut za povijest umjetnosti - Centar Cvito Fisković te Zavod za znanstveni i umjetnički rad HAZU Split.

Prema zapisima Tome Arhiđakona u kronici Historia Salonitana, točno u podne, na dan sv. Jurja 23. travnja 1214. godine, splitski nadbiskup Bernard blagoslovio je nove pozlaćene vratnice splitske prvostolnice, visoke 5,30 m, a široke 3,60 m, koje je izradio domaći majstor Andrija Buvina. U drvu hrasta, rogača i oraha izrezbario je dvadeset i osam prizora iz Kristova života, od Navještenja do Uzašašća. Na svakoj vratnici nalazi se po četrnaest plitkih reljefa uokvirenih s bogatim geometrijskim i biljnim ornamentima. Zbog ekspresivnosti tih prikaza Buvinine vratnice ubrajaju se među iznimna ostvarenja hrvatske i europske romaničke umjetnosti.

U kratkome govoru na otvaranju skupa domaćin Knjige Mediterana akademik Nenad Cambi podsjetio je kako se u sklopu te manifestacije održavaju tri znanstvena skupa o dvije značajne obljetnice: 17. međunarodni znanstveni skup  "Komparativna povijest hrvatske književnosti" s temom "Poema u hrvatskoj književnosti: problem kontinuiteta", potom znanstveni skup  o splitskom epiku Jerolimu Kavanjinu o 300. obljetnici njegove smrti te međunarodni znanstveni skup o vratnicama Andrije Buvine o 800. obljetnici njihova postavljanja na splitsku katedralu. Uvodne riječi uputio je i voditelj skupa Joško Belamarić pojasnivši da će se na skupu, između ostalog, govoriti o okolnostima u kojima su vratnice nastale, o njihovom značenju i statusu u tom vremenu te o njihovim tehnološkim aspektima. "Buvinine vratnice spomenik su restauratorskoj i konzervatorskoj teoriji i praksi. To su najveće vratnice u hrvatskoj umjetnosti. Najbolje su očuvane, što govori o tome koliko ih je lokalna sredina poštivala. Jedna su od rijetkih vrata koja su ostala na svom izvornom mjestu", istaknuo je Belamarić. Okupljene je pozdravio i zamjenik gradonačelnika Splita Goran Kovačević koji je kazao kako su vratnice splitske katedrale svjedok brojnih sudbonosnih događaja koja su odredile povijest Splita i Dalmacije te kako je ovaj skup još jedno hvala majstoru Andriji Buvini koji će biti zapamćen kao umjetnik koji je Hrvatsku i Split zauvijek upisao na kulturnu kartu Europe i svijeta.

Pozdravne riječi uputio je i splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišić koji se prisjetio ovogodišnjeg dana sv. Jurja, 23. travnja, kada je svečano otvorena godina obilježavanja 800. obljetnice postavljanja vratnica na splitsku katedralu. "Ove vratnice vrata su naše povijesti i budućnosti,  vratnice svih naših vrata. U njima se susreće ljudska stvarnost sa stvarnošću nebeskom. Kroz njih su ulazile i ulaze brojne generacije Splićana i gostiju ulazeći tako u otajstvo spasenja, u prostor Utjelovljene ljubavi koja nam omogućuje život u punini i ostvarenosti", kazao je nadbiskup. Nadodao je kako su vratnice zapravo oslikano evanđelje te da ih se može smatrati i slikovnicom Splitskog evanđelistara, najstarije sačuvane knjige u Hrvatskoj koja je pohranjena u splitskoj katedralnoj riznici. "Želio bih da simpozij još dublje osvijetli povijesnu i kulturnu dimenziju vratnica, ali i njihovu teološko simboličku poruku. Neka nova otkrića budu poticaj da na novi način gledamo ovo bogatstvo našeg grada", zaključio je nadbiskup.

Međunarodni znanstveni skup o 800. obljetnici vratnica Andrije Buvine okupio je brojan i ugledan međunarodni tim stručnjaka. Tako će kroz dva dana svoj znanstveni doprinos ovoj temi dati 18 domaćih i stranih autora: Vladimir Peter Goss (Rijeka) "Andrija Buvina i ranohrvatska umjetnost u drvu";  Joško Belamarić (Split) "Andrija Buvina - pictor de Spaleto, majstor ukorijenjen u povijesnoj i umjetničkoj stvarnosti Splita i Dalmacije 1200-ih"; Guido Tigler (Firenze) "Je li Andrija Buvina bio i klesar ili pak samo slikar?"; Judit Gál i Mirko Sardelić (Budimpešta - Zagreb) "Nadbiskup Bernard (1200. - 1217.) između Mađarske i Splita"; Branko Jozić (Split) "Iluminirani kodeks 626 C iz Riznice splitske stolnice - zagonetke i gonetanja"; Emanuela Elba (Bari) "Slike po modelu. Život Isusa Krista u slikarstvu i u umjetničkim predmetima luksuzne obrade na Jadranu između XI. i XIII. stoljeća"; Radoslav Bužančić (Split) "Andrija Buvina i Radovan. Poruka spasenja na portalima splitske i trogirske prvostolnice"; Xavier Barall i Altet (Rennes) "Potpisi, prikazi i organizacija rada, formula i društvena percepcija formula. Osvrt o obradi drva u kasnoj romanici i ranoj gotici, u vezi vratnica splitske katedrale"; Dino Milinović (Zagreb) "Problemi srednjovjekovnih predložaka: primjer dva Kristološka ciklusa iz hrvatske spomeničke baštine"; Daniela Matetić Poljak (Split) "Ornamentika Buvininih vratnica - tradicija i inovacija"; Franko Ćorić (Zagreb) "Buvinine vratnice - jedinstveno svjedočanstvo promjene teorijske paradigme zaštite spomenika"; Žana Matulić Bilač (Split) "Drvene romaničke vratnice splitske katedrale - konzervatorsko-restauratorski projekt 2014./2015."; Igor Fisković (Zagreb) "Romanička skulptura iz dubrovačke Katedrale"; Pavuša Vežić (Zadar) "Anatomija izgubljenog spomenika - Rekompozicija pročelja romaničke katedrale u Zadru";  Gaetano Curzi (Pescara) "Srednjovjekovna drvena vrata u središnjoj Italiji: ponovno razmatranje"; Luca Mor (Udine) "O drvenim skulpturama akvilejskog patrijarhata između XII. I XIII. stoljeća"; Fulvio Cervini (Firenze) "Scultura lignea e arti del metallo intorno al 1200: alcuni casi esemplari".