VIII. međunarodni znanstveni simpozij crkvenih pravnika održan je 9. i 10. listopada na otoku na Čiovu kraj Trogira, na temu. "Zakon u životu partikularne Crkve". Organizator je Hrvatsko kanonističko društvo, suorganizatori Splitsko-makarska nadbiskupija i Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, a simpozij sponzorira Hrvatska biskupska konferencija. Na otvaranju simpozija prisustvovali su dubrovački biskup i duhovni voditelj Hrvatskog kanonističkog društva mons. Mate Uzinić, generalni vikar Splitsko-makarske nadbiskupije mons. Miroslav Vidović te velik broj crkvenih pravnika, djelatnika crkvenih sudova i studenata.

Pozdravne riječi uputio je predsjednik Društva dr. Josip Šalković koji je svim sudionicima izrazio dobrodošlicu te pojasnio da se simpozij odvija na Čiovu na poziv splitsko-makarskog nadbiskupa mons. Marina Barišića. Osvrćući se na temu dr. Šalković je kazao da je zakon u službi čovjeka i njegova puta prema vječnosti te kako je cilj svake ljudske djelatnosti ljubav, stoga su ljudski zakonodavci pozvani usklađivati ljudske zakone u skladu s božanskim. Tom logikom potrebno je uređivati život mjesne, partikularne crkve u kojoj se zakon konkretizira i živi, a na ostvarenju tih uvjeta pozvani su raditi  svi crkveni pravnici na području sastavljanja i donošenja zakona, tumačenja pojedinih pravnih odredbi i dr. Na kraju govora zahvalio je suorganizatorima na otvorenosti i suradnji te zaželio da simpozij doprinese širenju spoznaja, razmjeni iskustava, dijalogu i zajedništvu. Nakon što je predvodio molitvu, biskup Uzinić je istaknuo kako je ovogodišnja tema simpozija korisna i važna jer kao što partikularno pravo mora biti usklađeno s općim, tako ni opće pravo ne može biti, a da na njega ne utječe partikularno. Spomenuo je kako i Papa citira doprinose različitih Biskupskih konferencija te na taj način dozvoljava da ono o čemu razmišlja partikularna Crkva, da pečat i općoj Crkvi. Pročitao je pozdrave kardinala Bozanića i vojnog biskupa u Bosni i Hercegovini Tome Vukšića. Dobrodošlicu i uspješan rad, u svoje i u ime nadbiskupa Barišića, zaželio je i generalni vikar mons. Miroslav Vidović, a riječi pozdrava dekana KBF-a u Zagrebu dr. Tonča Matulića pročitao je mr. Emil Svažić.

Poslijepodne, u katedrali sv. Dujma u Splitu, euharistijsko slavlje za sve sudionike simpozija predvodio je splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišić. Pozdravivši sve okupljene istaknuo je kako se nalaze na značajnom povijesnom mjestu na kojem se susreće ljudski i Božji zakon. "Ovdje se susrela se objava i ljudska samovolja. Ovo je mjesto na kojem su se održale poznate splitske sinode, ovdje je odlučivao i kralj Tomislav i Grgur Ninski, ovdje se odlučivalo o nacionalnoj i crkvenoj povijesti. Dobro je rekao sv. Ivan Pavao II. kad je posjetio splitsku prvostolnicu 'Ovdje povijest ne šuti'". Obraćajući se kanonistima nadbiskup je ukazao na opasnost da zakonoznanci pokušaju zamijeniti Evanđelje, reducirati ga na razinu zakona, umjesto da zakone usmjeravaju u smjeru hoda prema Gospodinu. Kazao je da je zakon dobar i potreban jer nas odgaja i pomaže nam da shvatimo sebe, svoje dostojanstvo i svoju grešnost jer gdje nema zakona nema ni grijeha, no razmišljajući o čitanju iz Lukina evanđelja o čovjeku koji u noći od prijatelja ište kruh, zapitao se može li zakon pratiti čovjeka u njegovim potrebama ili je ipak potrebno nešto iznad zakona, svjetlo koje će osvijetliti tamu ljudskosti. Zaključio je da jedino Božja milost i ljubav može čovjeku dati potpun odgovor te da je tu spoznaju potrebno ugraditi u svakodnevni život i rad. Upoznavši ih na samom kraju s bogatim  povijesnim, kulturnim i teološkim značenjem splitske katedrale za grad Split, ali i nacionalnu povijest, nadbiskup je sudionicima simpozija zaželio da Gospodin blagoslovi njihov rad, da bude plodan za njih osobno i za cijelu Crkvu.

Prvog dana simpozija održana su predavanja: Kategorije 'opće' i 'partikularno' u ekleziologiji II. vatikanskog koncila i kanonističkom govoru (dr. Horvat, Sarajevo); Partikularna Crkva: teološko-pravni elementi (dr. Ivanković Radak, mr. Ă?rpád, Subotica); Utjecaj rimskog i germanskog prava na razvoj partikularne Crkve i prava (dr. Milotić, Zagreb); Razvoj partikularnog liturgijskog prava u latinskoj Crkvi s posebnim osvrtom na biskupije u Hrvatskoj (dr. Petrak, Zagreb); Pozicija partikularnog prava nakon kodifikacije (dr. Sesar, Sarajevo); Model partikularnog prava istočnih katoličkih Crkava (mr. Barščevski, Zagreb); Međunarodni ugovori kao izvor partikularnog prava (mr. Kovač, Rim).

Drugoga dana simpozija održana su predavanja: Normativna aktivnost biskupskih konferencija i krajevnih sabora (dr. Saje, Ljubljana); Situacija partikularnog prava u Crkvi u Hrvatskoj (dr. Ćubelić, Split); Zakonodavna aktivnost dijecezanskog biskupa (dr. Ćavar, Ancona); Statuti i pravilnici kanonskih struktura suodgovornosti na biskupijskoj razini (dr. Zec, Rijeka); Biskupijska sinoda - vrhunac zakonodavne aktivnosti partikularne Crkve (dr. Ilić, mr. Živković, Đakovo); Normativna konfiguracija i funkcionalnost biskupijske kurije (mr. Vidović, Split); Pravni okvir sudjelovanja i suodgovornosti na župnoj razini (mr. Boljat, dr. Šalković, Zagreb).
Uoči simpozija, 8. listopada, članovi Hrvatskoga kanonističkog društva održali su IV. redovitu godišnju skupštinu.